Istra

Ugodna za boravak u svako doba godine! U proljeće Istra nudi upoznavanje kulturoloških, povijesnih i prirodnih obilježja. Ljeto je stvoreno za ljubitelje mora i sunca, ali i za one željne kulturnih događanja. U jesen uživajte u prirodnim ljepotama i ne propustite izlet nekom od vinskih cesta. Zimi se ugrijte uz ognjište i isprobajte tradicionalne istarske specijalitete u nekoj od konoba.

Istra

Istra

...najveći poluotok na Jadranu

To je Istra. Pupak Europe. Škrinja u kojoj se čuvaju tajne, mudrost i bitak Starog kontinenta. A ključ? Vi ga nosite u sebi, dobrota duše dokučuje Istru, Vaš prabitak krije se ovdje. Uronite srcem u ovu minijaturnu planetu, otkrit ćete ljepotu i istinu o sebi.

Istra je najveći poluotok Jadrana, srcolika crvena zemlja, najbliži Mediteran staroj gospi Europi, uvučen do sama njedra. Vaš prvi pravi jug, odmah podno Alpa, u Hrvatskoj.

Tu, gdje se susreću civilizacije, narodi, križaju kulture, običaji, nazori. Mitski Agonauti u potrazi za Zlatnim runom došli su rijekom Ister do Jadrana. Nije li to naša riječica Mirna, a ime ostalo za naš poluotok? Ili je ime vezano za starosjedioce Histrie?

Po obližnjim brežuljcima još su vidljive kamene gradine, domovi predaka stari sedam tisuća godina. A po brojnim gradićima, dvije tisuće godina prošlosti možete pratiti kao na školskoj ploči, upijati očima, grepsti noktima: starorimski amfiteatar, slavoluci, vile, bizantske bazilike u zlatnim mozaicima, srednjovjekovne kule i bedemi, crkve i crkvice, romaničke građevine, raskošne gotičke i barokne palače, austrougarske fortifikacije... Ko daje sva europska povijest sublimirana na ovom prostoru: Histri, Rimljani, Bizant, Ostogoti, Langobardi, Franci, Venecija, Napoleon, Austro-ugarska...

Svako stoljeće, svaki osvajač ucrtao je, urezao, poručio i nanovo zidao neko obilježje, neki znamen, svetište, utvrdu, cestu, neki pečat svoga vremena. I bilo je toga, vojski i kuga, dobra i nadahnuća. Dolazilo se u Istru vladati i ladati, dolazili su ovamo vladari i pape, ali i Kazanova ljubovati, mislioci, sveci i pustinjaci tražiti u ovozemaljskom spokoju tajne Onoga svijeta. Otpjevali su Istru rimski pjesnici, renesansni trubaduri, Dante Alighieri opisao u "Božanstvenoj komediji", Jules Verne odveo svog Junaka Mathiasa sandorfa špiljama i ponornicama istarskog podzemlja, tu je pisao James Joyce... Marko Valerije Marcijal, najpoznatiji rimski pisac epigrama, hvalio je l svoju rodnu Kordobu: "... rodnija od uljevitog Venarfa, a savršena koliko ulje u amfori iz Istre..".

Istra je zavičaj masline, smokve, badema i grožđa, zavičaj nebrojnih malih čudesa. Istra je i park kojeg je priroda raskošno obdarila: plodne doline, žitna polja prostrta do mora, planina Učka s više od tisuću svojih metara, potoci i vodopadi, kamenjar i pješčanici.

Put Vas može dovesti do crkvice oslikane šarenim freskama i urešene drvenim skulpturama svetaca, djelima domaćih pučkih majstora. Istrijani štuju Nazarećanina kao za prvobitne crkve, jer Bogu i vjeri bliži ste u ovoj maloj crkvi, no u velebnoj katedrali. U tim crkvicama naći ćete još jedno znamenje ovoga kraja, čudno nepoznato pismo, ni latinica, ni ćirilica, već glagoljica. Stoljećima se pisalo ovim starim pismom, koji je vezano samo za ovaj djelić svijeta. Pisani su glagoljicom grafiti, molitve, crkvene knjige rođenih i umrlih, ali i važni dokumenti. Istra ima svoje pismo!

Drugi će Vas put odvesti do male neugledne gostionice ili konobe gdje se smatra da je vino dar bogova. Na pladnju ili zemljanom tanjuru ponudit će Vam se, u svojoj skromnosti, raskošna kuhinja. I opet čudo - tartuf, zvjezdani gastronomski užitak, afrodizijak, pod zemljom skrivena gomolj - gljiva.

Treći Vas put vodi do seoske veselice, pučkog ili crkvenog slavlja: na pjaci starinski ples "balun", svirka prastarih roženica, miha ili duplic, i dvoglasna opora pjesma. Žeženo sunce uranja u more.

Zovu vas istarske noći. Istri hrle umjetnici jer ih ova čarobnica opaja, zavodi, bludi s njima. Tko je dokuči, zauvijek joj ostaje vjeran. Sve je riječi ovoga brevijara jedan veli gospodin i senator, Flavius Magnus Aurelius Cassiodorus, davne 573. godine sažeo u jednu jedinu rečenicu: "U Istri patriciji vode život bogova".

Smještaj
Najzapadnija županija Republike Hrvatske, najveći jadranski poluotok.

Površina
2.820 km2 (trokut: Dragonja, Rt Kamenjak, Učka).

Broj stanovnika
200.000.

Dužina obale
445,1 km (razvedena obala dvostruko je duža od cestovne)
Zapadna obala Istre duga je 242,5 km, s otocima 327,5 km (178,1 M). Istoèna obala Istre duga je 202,6 km, s pripadajućim otočićima 212,4 km (114,5 M).

Klima
Blaga mediteranska (topla i sušna ljeta, blage i ugodne zime)
Prosječna količina sunčeva sjaja iznosi 2.388 sati. Zbog dužine dana i prevage vedrina tijekom ljeta je insolacija najduža. Dnevni prosjek ljeti u istarskim kupalištima iznosi oko 10 sati. Karakteristični su vjetrovi bura (vjetar puše od sjevera k jugu, donosi vedro vrijeme), jugo (topli vjetar donosi kišu) i maestral (puše ljeti od kopna k moru).

Vegetacija
Istra je najveća zelena oaza sjevernog Jadrana. Duž obale i na otocima prevladavaju borove šume i prepoznatljiva zelena makija. Glavni predstavnici makije su crnika i planika. Šume u Istri pokrivaju 35% površine.

More
Temperatura mora najniža je u ožujku kada se kreće od 9,3 st C do 11,1 st C, najviša u kolovozu od 23,3 st C do 24,1 st C. Salinitet mora prosječno iznosi od 36 do 38 promila.

Izvor: www.istra.com